Edukativni kutak2024-11-05T11:49:44+01:00

Naslovna / Edukativni kutak

Hijearhija otpada

HIJERARHIJA OTPADA

Gospodarenje otpadom provodi se na način kojim se ne ugrožava voda, zrak, tlo, biljke ili životinje, ne uzrokuju neugodnosti u pogledu buke ili neugodnih mirisa i koji je bez štetnih utjecaja na krajolik ili mjesta od posebnog interesa.

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD

sav otpad iz kućanstva  koji niste odložili u posebne spremnike ili reciklažno dvorište (ostaci termički obrađene i pripremljene hrane,  kozmetički proizvodi, pelene, prljavi papir i sl.) Nepoželjno je stavljati: opasni otpad, papir i karton, plastiku, staklo, metal, štetni materijal, otpad s gradilišta

PAPIR I KARTON

U spremnike-vreće treba odlagati novine, časpise i prospekte, kataloge, pisma, uredski papir, bilježnice, knjige, slikovnice, telefonske imenike, mape, kartone bez dodatnih tvari, kartonske fascikle, papirnate vrećice. Nepoželjno je stavljati: fotografije, zauljeni, masni, plastificirani papir, metalizirani i prljavi papir, pelene

PLASTIKA

U spremnike-vreće treba odlagati svu vrstu plastične ambalaže kao boce od napitaka, plastične tanjure i pribor, plastične čaše, posude ud jogurta, kiselog vrhnja i sira, boce od prehrambenih proizvoda, jestivog ulja, destlirane vode, sredstava za pranje i čišćenje, kozmetike, polietilenske vrećice i foliju, mjehurastu (pucketavu) ambalažu, tetrapak.  Nepoželjno je stavljati: plastičnu ambalažu onečišćenu opasnim tvarima, ostalu neplastičnu ambalažu.

ŠTO JE GLOMAZNI OTPAD?

  1. KUPAONSKA OPREMA: kada (plastična, fiberstaklena, metalna i sl.), tuš kada, sauna, kada za djecu, kupaonski ormar i police, zavjesa ili pregrada za tuš ili kadu, nosač zavjese (karniša), umivaonik, toalet i bide (školjka i daska), slavina za vodu, nosač tuša, crijevo za tuš, stalak za ručnike i sl., ogledalo;
  2. STVARI ZA DJECU: krevet za dijete, stolica i hodalica za dijete, veće igračke, dječja kolica, auto sjedalica za dijete;
  3. PODNE OBLOGE: tepih, laminat, linoleum, parket, krzno i sl.;
  4. NAMJEŠTAJ: ormar, komoda, ladičar, vitrina, noćni ormarić i sl., polica (npr. ugradbena, samostojeća, zidna i sl.), stol (npr. radni, za računalo, kuhinjski, za blagavaonu, toaletni i sl., stolac, klupa, barska stolica, zidni/stolni sat većih dimenzija, daska kod uzglavlja kreveta, stalak (stolni, zidni za npr. tv/hi-fi), fotelja, naslonjač, krevet, tabure, madrac, nadmadrac, podnica kreveta, okvir za sliku većih dimenzija, prozorske zaštitne rešetke i grilje, sobne pregrade;
  5. KUHINJSKA OPREMA: kuhinjski elementi (ugradbeni, samostojeći i dr.), sudoper, radna površina, šank;
  6. VRTNA OPREMA: ograda i vrata, vrtni namještaj, vrtni alat, strojevi za vrt (tačke, kosilica i sl.), sjenica za vrt (rastavljena na dijelove dimenzija pogodnih za prijevoz), drvo (izrezano na dimenzije pogodne za prijevoz), posuda (za npr. cvijeće) i postolje/nosač većih dimenzija, vrtni ukrasi većih dimenzija, vrtna klupa, crijevo za vodu, oprema za razvođenje vode te posude za zalijevanje bilja, ljuljačka, suncobran i stalak za suncobran, sklopivi bazen, roštilj;
  7. OSTALI GLOMAZNI OTPAD: rolete, žaluzine, tende i sl., ljestve i samostojeće stepenice, zavjese i nosači zavjesa, vrata (npr. sobna, ulazna i dr.), staklo (okno), prozor, prozorski okvir, invalidska kolica, dekorativni predmeti većih dimenzija, oprema za kućne ljubimce većih dimenzija (akvarij, žičani kavez, i sl.), sprave za vježbanje i veća oprema za sport i rekreaciju (bicikl, daska za jedrenje/jahanje na valovima, kajak, kanu, pedalina i sl.), radijator, kante i posude većih dimenzija, tapete, daska za glačanje, okvir za sušenje rublja.

BIOOTPAD

Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. Čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka. Taj se postupak zove kompostiranje, a znači aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljikov dioksid, toplina i kompost, kao konačni produkt (za samo nekoliko mjeseci). Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja, te se stoga kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće (voćnjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, prehrambena industrija, ugostiteljstvo, tržnice, groblja, škole, dječji vrtići, stambeni i drugi objekti). Posebno veseli kada kompost koristimo za povećanje kvalitete vlastitog vrta, cvjetnjaka ili travnjaka.

Što se može kompostirati?

kuhinjski otpad (ostaci kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.);

vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.); 

ostali biootpad (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci).

ŠTO SE NE MOŽE KOMPOSTIRATI?

tekući ostaci kuhane hrane,

meso, riba, kosti, koža,

mliječni proizvodi, ulja i masti, 

pepeo, ambalaža, guma, opasni otpad,

obojani i lakirani drveni otpad,

papirnati i stakleni otpad,

odjeća, cigarete i dr.

Bio otpad

ČESTO POSTAVLJENA PITANJA

1. Tko je korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada ?2024-10-31T14:17:47+01:00

Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području pružanja javne usluge je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog djela nekretnine i korisnik nekretnine kada je vlasnik nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja javne usluge.

2. Tko je davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada?2024-10-31T14:22:57+01:00

Javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada mogu obavljati trgovačka društva koju osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave i pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (Općinsko ili Gradsko vijeće) odlukom dodjeljuje obavljanje javnih usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada.

3. Što je javna usluga?2024-10-31T14:23:18+01:00

Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja javne usluge putem spremnika od korisnika prijevoz i predaju tog otpada ovlaštenoj osobi za obradu takvog otpada.

4. Koje su dužnosti korisnika?2024-10-31T14:23:41+01:00

Korisnik javne usluge dužan je koristiti javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada na način sukladan Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21), Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 106/22), te Odluci o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Duga Resa i predati komunalni otpad putem zaduženog spremnika davatelju javne usluge na području na kojem se nalazi nekretnina korisnika usluge. Korisnik je također dužan postupati s otpadom na obračunskom mjestu na način kojim se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje, ne dovodi do rasipanja otpada oko spremnika i ne uzrokuje pojava neugode drugoj osobi (miris), odgovarati za postupanje s otpadom i spremnikom na obračunskom mjestu i predavati miješani komunalni otpad odvojeno od biorazgradivog, reciklabilnog i glomaznog otpada. Korisnik javne usluge dužan je problematični otpad predavati u reciklažno dvorište. Korisnik je dužan snositi troškove gospodarenja komunalnim otpadom davatelju javne usluge.

5. Koje su obaveze davatelja javne usluge?2024-10-31T14:24:06+01:00

Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada dužan je udovoljavati uvjetima za prijevoz vrste i količine otpada koje prikuplja, predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje dozvolu za gospodarenje tom vrstom otpada, snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom i raspolagati financijskim ljudskim i tehničkim resursima potrebnim za obavljanje tih poslova. Osim navedenog davatelj javne usluge dužan je korisniku javne usluge osigurati spremnike za primopredaju komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i reciklabilnog komunalnog otpada, označiti spremnik oznakom, preuzeti sadržaj spremnika od korisnika, odgovarati za sigurnost, redovitost i kvalitetu javne usluge i provjeravati da otpad sadržan u spremniku korisnika usluge prilikom primopredaje odgovara onoj vrsti otpada čija se primopredaja obavlja.

6. Cijena javne usluge?2024-10-31T14:24:24+01:00

Cijena javne usluge plaća se radi pokrića troškova Davatelja javne usluge, a koji troškovi su definirani Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/21) i Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 106/22). Strukturu cijene javne usluge čini cijena obvezne minimalne javne usluge koju plaća korisnik kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu, cijena za količinu predanog miješanog komunalnog otpada (varijabilni dio). Korisnik javne usluge dužan je platiti davatelju javne usluge iznos cijene javne usluge za obračunsko mjesto i obračunsko razdoblje. Odlukom o načinu pružanja javne usluge jedinica lokalne samouprave kao kriterij obračuna određen je volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika. 

– cijena obvezne minimalne javne usluge (fiksni dio) je dio cijene javne usluge koja osigurava da bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu poštujući pri tome obvezu o osiguranju primjene načela „onečišćivač plaća“, ekonomsko održivo poslovanje te sigurnosti, redovitost i kvalitetu pružanja javne usluge 

– cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada (varijabilni dio) je dio cijene javne usluge koja čini umnožak jedinične cijene za pražnjenje volumena spremnika miješanog komunalnog otpada i broj pražnjenja spremnika miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju

7. Izjava o načinu korištenja javne usluge?2024-10-31T14:24:53+01:00

Izjava o načinju korištenja javne usluge je dokument na obrascu koju korisnik javne usluge ispunjava i dostavlja davatelju. Podaci u obrascu Izjave svrstani su u dva stupca od kojih je prvi prijedlog davatelja javne usluge, a drugi očitovanje korisnika javne usluge. Korisnik javne usluge dužan je davatelju javne usluge vratiti potpisanu Izjavu u roku od 15 dana od zaprimanja.

8. Ugovaranje javne usluge?2024-10-31T14:25:10+01:00

Javna usluga se smatra ugovorenom kada: 

– korisnik usluge dostavi davatelju javne usluge Izjavu 

– prilikom prvog korištenja javne usluge ili zaprimanja na korištenje spremnika za primopredaju komunalnog otpada u slučaju kad korisnik usluge ne dostavi davatelju javne usluge Izjavu.

9. Prijava novog korisnika javne usluge?2024-10-31T14:26:28+01:00

Da bi se prijavio novi korisnik potrebno je dostaviti službeni dokument kojim se dokazuje vlasništvo nad nekretninom (vlasnički list, kupoprodajni ugovor, rješenje o nasljeđivanju, darovni ugovor,…) ili ako stranka nije vlasnik nekretnine, dokument iz kojeg je vidljivo da je vlasnik obvezu plaćanja prenio na korisnika nekretnine (ugovor o najmu, ugovor o zakupu,…). Prijava se može izvršiti u osobnim dolaskom ili putem e-maila.

10. Promjena volumena spremnika?2024-10-31T14:26:47+01:00

Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 106/22) propisano je da korisnik javne usluge u Izjavi o načinju korištenja javne usluge između ostalog iskazuje i potrebu za zapremninom spremnika. Temeljem navedenog korisnik javne usluge u Izjavi u drugom stupcu iskazuje potrebu za željenim volumenom spremnika čiji se volumen može razlikovati od onog koji je predložio davatelj javne usluge. Ukoliko je Odlukom o načinju korištenja javne usluge koju donosi jedinica lokalne samouprave propisana mogućnost odabira volumena spremnika tada je dužnost davatelja javne usluge da postupi prema iskazanoj potrebi korisnika.

11. Izjava nije zaprimljena odnosno podaci u Izjavi su nečitki?2024-10-31T14:27:12+01:00

Ukoliko niste zaprimili Izjavu ili je Izjava koju smo Vam dostavili nečitka ili oštećena molimo da nas o tome obavijestite. Po zaprimanju obavijesti davatelj javne usluge ponovno će Vam dostaviti na adresu slanja računa Izjavu, Cjenik, Raspored odvoza i Naputak o razvrstavanju putem pošte. 

12. Označavanje spremnika za miješani komunalni otpad?2024-10-31T14:27:29+01:00

Davatelj javne usluge dužan je označiti spremnik za odlaganje komunalnog otpada. Oznaka mora sadržavati naziv davatelja javne usluge i oznaku koje je u evidenciji pridružena korisniku usluge i obračunskom mjestu. Davatelj javne usluge dužan je osigurati ispunjenje gore navedenih uvjeta prije ustupanja spremnika korisniku usluge. Također korisnik usluge koji već raspolaže spremnikom dužan je omogućiti davatelju javne usluge označavanje spremnika.

13. Udio korisnika u korištenju spremnika?2024-10-31T14:27:47+01:00

Odlukom o načinu pružanja javne usluge, a koju donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave, propisan je i način određivanja udjela korisnika u slučaju kada korisnici javne usluge koriste zajednički spremnik. Kriterij za određivanje udjela korisnika usluge je broj omjer broja fizičkih osoba u kućanstvu korisnika usluge i ukupnog broja fizičkih osoba na obračunskom mjestu. 

14. Kompostiranje na obračunskom mjestu?2024-10-31T14:28:04+01:00

Korisnici javne usluge mogu biootpad odlagati u vlastiti komposter na obračunskom mjestu u slučaju kada je biokomposter smješten na čestici na kojoj je izgrađena stambeni objekat. Temeljem odredbe Odluke o načinu pružanja javne usluge na javnim površinama nije dozvoljeno kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada pa korisnici javne usluea koji biokomposter ne mogu smjestiti na čestici na kojoj je izgrađena stambena zgrada moraju iskazati potrebu za primopredaju biootpada putem spremnika. Davatelj javne usluge kao i jedinica lokalne samouprave dužni su poticati korisnika javne usluge na kompostiranje biootpada kada je to primjenjivo.

15. Broj primopredaja miješanog komunalnog otpada?2024-10-31T14:28:18+01:00

Primopredaja otpada je predaja otpada od strane korisnika usluge te preuzimanja tog otpada od strane davatelja javne usluge. Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 106/22) utvrđena je minimalna učestalost primopredaje miješanog komunalnog otpada i to najmanje jednom u dva tjedna. Temeljem odredba iz Pravilnika predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom Odlukom o načinu pružanja javne usluge utvrđuje učestalost odvoza na području pružanja javne usluge. Davatelj javne usluge dužan je izvršiti onaj broj prohoda na području pružanja javne usluge koji je određen Odlukom predstavničkog tijela. Korisnik predaje miješani komunalni otpad davatelju javne usluge u trenutku kada je posuda za odlaganje tog otpada u potpunosti ispunjena što znači da korisnik usluge nije dužan izvršiti primopredaju otpada davatelju javne usluge prema broju prohoda već kad je posuda u potpunosti ispunjena. Primopredaja miješanog komunalnog otpada na obračunskom mjestu iskazuje se na računu javnih usluga samo kada je ona izvršena. Dokaz o izvršenoj primopredaji miješanog komunalnog otpada je digitalni sustav evidentiranja.  

16. Zašto korisnici stambenih zgrada plaćaju količinu otpada koji u njihove spremnike neovlašteno odlažu treće osobe?2024-10-31T14:28:39+01:00

Davatelj usluge ne odgovara za neovlašteno korištenje spremnika od strane trećih osoba, te da je korisnik usluge dužan osigurati da njemu dodijeljene spremnike ne koriste neovlašteno treće osobe. 

Da bi korisnici spriječili neovlašteno korištenje spremnika od strane trećih osoba spremnici se mogu zaštititi zaključavanjem lokotom, izgradnjom boksova za spremnike ili postavom spremnika u zajednički prostor zgrade.

17. Kada se može odjaviti korištenje javne usluge na nekretnini?2024-10-31T14:28:55+01:00

Korisnik javne usluge može podnijeti zahtjev za odjavu korištenja javne usluge na nekretnini koja se trajno ne koristi. Nekretnina koja se trajno ne koristi je nekretnina za koju je utvrđeno da se ne koristi najmanje 12 mjeseci za stanovanje, nije pogodna za stanovanje, boravak ili obavljanje djelatnosti, odnosno nije useljiva. Trajno nekorištenje nekretnine utvrđuje se na temelju podataka očitanja mjernih uređaja za potrošnju električne energije, plina, pitke vode ili na drugi način. 

18. Zašto se na računu ponekad vidi veći broj pražnjenja spremnika za miješani komunalni otpad od broja pražnjenja prema rasporedu odvoza otpada?2024-10-31T14:29:14+01:00

Na obračunskom mjestu prilikom primopredaje miješanog komunalnog otpada Davatelj usluge evidentira primopredaju putem RFID transpondera („čip“) koji je ugrađen na tijelu spremnika. Temeljem evidencije o broju primopredaja Davatelj usluge obračunava Korisniku cijenu javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada (varijabilni dio cijene). Sav odloženi komunalni otpad mora se nalaziti u odgovarajućem spremniku za otpad, a poklopac spremnika mora biti potpuno zatvoren. U suprotnom Davatelj usluge će izvršiti dodatno pražnjenje uz evidentiranje primopredaje.

19. Molim informaciju, gdje odlagati kartice od lijekova (recimo, Aspirina) i bočice u kojima su bile tablete?2024-10-31T14:29:48+01:00

Prema Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 50/15, 56/19), proizvođač medicinskog otpada dužan je navedenu vrstu otpada predati ovlaštenoj osobi sukladno svim odredbama Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21). 

20. Da li račun za javnu uslugu za poslovni prostor može stajati na fizičku osobu i obrnuto, da li račun za javnu uslugu za stambeni prostor može stajati na pravnu osobu?2024-10-31T14:30:11+01:00

Račun za javnu uslugu može stajati i na fizičku i na pravnu osobu ovisno o tome tko je vlasnik nekretnine, odnosno na koga je vlasnik nekretnine prenio obvezu plaćanja usluge.  

21. Grijemo se na drva i zanima nas kamo s pepelom?2024-10-31T14:30:30+01:00

Sukladno našem Naputku o razvrstavanju otpada, u spremnik za miješani komunalni otpad može se odložiti pepeo, ali uz napomenu da se u istu nikako ne smije odložiti vrući pepeo.

22. Kamo se odlaže ambalaža od čipsa, kave, lijekova i ostala slična ambalaža koja je jednim dijelom aluminijska ?2024-10-31T14:30:52+01:00

Navedena ambalaža spada u višeslojnu ambalažu i bez obzira što je jednim dijelom i aluminijska ne odlaže se u vreću za otpadni metal već se odlaže u vreću za plastiku.

23. Obnavljamo staru kuću i imamo nekoliko vreća staklene vune i nekoliko salonit ploča. Zanima nas da li se otpad može odložiti na reciklažnom dvorištu?2024-10-31T14:32:48+01:00

Sukladno Dodatku II., Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 106/22), u reciklažno dvorište moguće je predati građevni otpad koji nastaje održavanjem i manjim popravcima koje obavlja sam vlasnik u količini ne većoj od 200 kg u šest uzastopnih mjeseci. 

24. Gdje odlagati boce pod pritiskom kao od pjene za brijanje ili laka za kosu, da li ih odlažemo u sivu vreću za metal?2024-10-31T14:33:41+01:00

Navedena ambalaža uobičajeno na sebi ima jednu ili više oznaka koje označavaju neku od opasnosti (simboli na slici), te se stoga ne smije odložiti u sivi spremnik (vreću) za metalnu ambalažu. Sukladno Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15), ambalaža od opasnih tvari, ambalaža koja je pod pritiskom i sl. spada u kategoriju opasnog otpada, pa naglašavamo kako je siva vreća namijenjena isključivo za metalnu ambalažu koja prema navedenom Pravilniku spada u kategoriju neopasnog otpada. 

Navedenu vrstu opasnog otpada možete odložiti u reciklažno dvorište.

25. Kako mogu zbrinuti otpad koji nije naveden u kalendaru odvoza ?2024-10-31T14:34:10+01:00

Otpad čiji odvoz nije predviđen kalendarom odvoza korisnici javne usluge mogu predati, bez naknade, na reciklažno dvorište. 

Go to Top